U zadnje vrijeme često se susrećemo sa stevijom. U raznim restoranima, stevija se nudi kao zamjena šećeru, sve više domaćinstava redovno kupuje steviju u supermarketima, a kako se svijest o prekomjernoj upotrebi šećera sve više razvija, inovativne kompanije koriste steviju kao zdravu alternativu šećeru kod osvježavajućih pića.

Međutim, koliko zapravo znamo o steviji? U današnjoj blog rubrici „Zdravi Petak“, saznaćete šta se krije iza nazvija stevija – njeno porijeklo, sastojke, te upotrebu.

Porijeklo

Iako bi mnogi pomislili da je upotreba stevije u svrhu zaslađivanja hrane relativno nova, to ipak nije slučaj. Naime, stevija, koja svoje porijeklo vuče iz Paragvaja i Brazila, ali i američkih država Novi Meksiko, Arizona i Teksas, već se stoljećima koristi kao zaslađivač kod domorodaca. Koji bi bi kidali listove stevije, te ih miješali u svoje obroke kako bi dobili slatki ukus. Najpoznatija uporteba stevije pored zaslađivanja jela jeste i ublažavanju stomačnih problema.

Širenje upotrebe stevije van granica ovih država možemo zahvaliti italijanskom botanisti Moises Santiago Bertoni-u. Više od desetljeća, Bertoni je pokušavao da pronađe ovu biljku. Nakon intenzivne potrage, napokon uspjeva 1800te godine, te se smatra osobom koja je popularizirala korišćenje ove biljke.

Sastojci i obrada

Stevija se sastoji od 8 glikozida – steviozid,rebaudiozid A, C, D, E i F, steviolbiozid, te dulkozid A – koji joj daju sladak okus i koji se dobivaju iz lista stevije. Popularizacija stevije kao odlične zamjene za šećer se desila zbog činjenice da, za razliku od šećera, ne sadrži kalorije. Stevija se može pohvaliti sa 0 kalorijskim učinkom zbog načina na koji naše tijelo metabolizira ovaj zaslađivač. Naime, za razliku od šećera, stevija jako brzo prolazi kroz ljudski probavni trakt, te se izbacije iz tijela prije nego je organizam uspije razložiti.

Upotreba

Naravno, jedna od najčešćih i komercijalnih uporteba stevije jeste kao zaslađivač. Kada spojimo činjenicu da stevija nema kalorija sa saznanjem da je 200 do 350 puta slađa od šećera, upotreba stevije kao zaslađivača ne treba da nas iznenadi.

Osobe koje ne bi trebale konzumirati šećcer ili izbjegavaju upotrebu istog, a nisu spremni odreći se zaslađivanja napitaka, mogu da u steviji pronađu sigurnu i efikasnu zamjenu. Pa tako se ona često nađe na stolu dijabetečara i osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom.

Međutim, naučnici pokušavaju da pronađu način da iskoriste i ostala svojstva koja stevija posjeduje. Pa tako se vrše naučna istraživanja o korištenju stevije u liječenju endokrinih bolesti kao što su pretilost, dijabetes, te hipertenzija.

Za kraj, možemo zaključiti da je stevija jedna jako korisna biljka sa raznovrsnom upotrebom, te možemo biti zahvalni na njenom otkriću i popularizaciji. Sljedeći put kada budete budete u prilici da možete birati vaše omiljeno osježavajuće piće, okrenite limenku i potražite steviju među sastojcima– jer baš ona može da bude vaša prirodna alternativa.